Foto album peljeških mjesta

 

Sa Korčulom i Mljetom

 

Janjina

 

 

 

Janjina- Misa

 

 

Janjina - Sv. Stjepan

 

 

Drače

 

 

Žuljana

 

 

 

Sreser

 

 

Trstenik

 

 

 

Korčula

 

 

 

Mljet

 

 

 

Orebić

 

 

 

Lovište

 

 

Ston

 

 

 

Trpanj

 

 

Viganj

 

 

Pelješac Paradise - Mijesta

      

Drače - Žuljana - Trstenik - Sreser - Janjina

 

JANJINA , naselje u unutrašnjosti poluotoka Pelješca, podno brda Gradine (244 m), 2 km od luke Drače na sjeveroistočnoj obali; 333 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i maslinarstvo. Na regionalnoj je prometnici. Na lokalitetu Gradina iznad mjesta ilirska gradina; u okolici grobne gomile. Kraj crkve sv. Stjepana na groblju otkriveni su zidovi rimske ladanjske vile i nadgrobne stele iz I. st. Važni su ostaci predromaničke crkvice sv. Jurja s kasnosrednjovjekovnim grobljem; na ulomcima oltarne pregrade urešene pleterom je i natpis donatora Petra. Nad ulazom u bivšu kneževu palaču uzidan je rustični reljef sa sjedećim likom sv. Vlaha. U selu ima lijepih kapetanskih kuća iz XIX. st.; dominira historicistička crkva sv. Vlaha. Samo 2 km udaljena je uvala Drače, gdje se uz čisto more mogu prakticirati sportovi na vodi.       

DRAČE, naselje i istoimena uvala na sjevernoj obali poluotoka Pelješca, 30 km sjeverozapadno od Stona; 48 stan. Zaton od rta Rat do rta Blaca ima više uvala (Drače, Stinjivac, Blaževo i Brijesta). Gospodarska je osnova poljodjelstvo i ribarstvo. U luci se mogu vezati manje jahte (dubina 1,3-3 m) koje su unutar lukobrana zaštićene od svih vjetrova. Na lokalnoj su prometnici, odvojku od regionalne prometnice koja prolazi poluotokom Pelješcom, 3 km sjeveroistočno od Janjine.

ŽULJANA, a naselje i lučica u istoimenoj uvali na južnoj obali poluotoka Pelješca; 206 stan. Leži na kraju udoline koja se od Gruhavice (352 m) blago spušta prema moru. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i turizam. Na lokalnoj je prometnici, odvojku od regionalne prometnice. Barokna crkva sv. Martina podignuta je na temeljima srednjovjekovne crkve; zabatni akroterij (iz XV. st.) vjerojatno je iz prvobitne crkve. Do crkve je kapela sv. Nikole iz 1630. Crkva sv. Julijane sa zvonikom na preslicu građena je na prijelazu iz renesanse u barok. Otkriveni su ostaci rimskih grobova. Mjesto Žuljana, smješteno u dubokom zaljevu, ističe se seoskom arhitekturom i jednom od najljepših i najvećih šljunčanih plaža na Jadranu. U uvali Vučine, kao i u nekoliko manjih uvala, mogućnost kampiranja i sportskoga ribolova. Čisto more, ponuda domaće hrane i posebice kvalitetnih vina, sportovi na vodi (jedrenje, surfing) čine Žuljanu omiljenim turističkim odredištem

SRESER naselje u središnjem dijelu poluotoka Pelješca na Malom moru, 4 km sjeverno od Drača; 71 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i ribarstvo. Ispred obale nalaze se otočići Goljak, Srednjak i Gospin školj te hrid Bililo; uz more je zaselak Rat sa žalima.

TRSTENIK, naselje i luka na središnjem dijelu južne obale Pelješca; 106 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo (poznato vino dingač), ribarstvo i turizam. Na lokalnoj je prometnici. Jahte se mogu vezati s unutrašnje strane lukobrana ili sidriti jugoistočno od glave lukobrana. Brodska veza s Mljetom. Obale uz naselje i uz susjedne uvale s borovim šumicama pogodne za kupanje.

Other Peljesac Sites

 

 Orebić - Ston - Mali Ston - Trpanj - Viganj

 

OREBIĆ (Orebici), gradić na južnoj obali poluotoka Pelješca; 1489 stan. Prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 9,1 °C, a u srpnju 26,5 °C. Okolica se ističe bujnom mediteranskom vegetacijom. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam. Među plažama izdvaja se uvala Trstenica. Trajektna veza s Korčulom. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž poluotoka. Nekad značajno pomorsko središte; do XVI. st. zvalo se Trstenica i bilo je sjedište kneza pod dubrovačkom upravom (1343.-1806.). Kamene gomile i utvrđenja (na brežuljku Grudi, na brdu Vižanjici) potječu iz pretpovijesnog doba. Otkriveni su i tragovi rimskog naselja (ostaci villae rusticae, grobovi). U baroknoj crkvici uzidan je iznad vrata zatvorenog trijema starokršćanski mramorni reljef. U mjestu je Pomorski muzej. Dva kilometra zapadno od mjesta je gotičko - renesansni franjevački samostan (XV. st.); u samostanu je zbirka umjetnina. Samostansku crkvu sagradio 1486. Mihoč Radišić; na glavnom portalu je reljef Madone, rad nepoznatog sljedbenika N. Fiambertija, a u crkvi reljef Madone Nikole Firentinca. U brdu iznad samostana je gotička, u doba baroka obnovljena crkva Gospe od Karmena. Uz nju su antički sarkofazi i nekoliko prastarih, golemih čempresa, a nešto podalje barokna loža i ruševine dvorca trsteničkoga kneza. Od prvih dana Orebić se razvijao kao središte pomorstva (nosi ime po jednoj kapetanskoj pomorskoj obitelji) pa je ondje 1865. utemeljeno Pelješko pomorsko društvo, koje je imalo čak 33 prekooceanska jedrenjaka. Jedno od najvećih pomorskih društava Sredozemlja podignulo je i vlastito brodogradilište. Kada su parobrodi istisnuli jedrenjake, bio je to teški udarac za Društvo i za Orebić, ali pomorac i dalje ostaje najcjenjenije zanimanje u Orebiću i na Pelješcu. Danas je Orebić važno turističko mjesto koje uz raznovrsnost smještaja (hoteli, apartmani), duge pješčane plaže, mnoge male uvale i čisto more, sportsko-rekreacijske sadržaje (igralište za tenis, nogomet te na moru jedrenje, surfing), gastronomsku ponudu, posebice plodova mora i čuvenih peljeških vina (dingač, postup), nudi i posebno ugodne šetnje po okolici. S groblja kraj crkve Gospe od Anđela iznad Orebića, posljednjeg počivališta peljeških kapetana, pruža se prelijepi pogled na otok i grad Korčulu, te brojne otočiće u Pelješkom kanalu. Ispod franjevačkog samostana i crkve prostire se šuma čempresa, zaštićena park-šuma. Brodovi koji prolaze Pelješkim kanalom često svojim sirenama pozdravljaju crkvu svoje zaštitnice i počivalište mrtvih kapetana, a odatle im se odgovara zvonjavom samostanskih zvona. Nedaleko od samostana je naselje Karmen s više srednjovjekovnih spomenika. Odatle se mogu obići slikovita gornja sela: Ruskovići, Stankovići, Podvlaštica. Iz Orebića počinje i omiljeni uspon planinara na vrh Sveti Ilija (961 m). U Orebiću i okolnim mjestima održavaju se brojne tradicionalne vjerske svečanosti, a ističe se proslava Gospe od Karmena (16. srpnja). Ljeti gostuju kazališta i organiziraju se druge kulturne i zabavne priredbe.

STON, gradić i luka u južnoj Dalmaciji, na krajnjem sjeverozapadu Stonskoga kanala i na istoimenoj prevlaci koja spaja poluotok Pelješac s kopnom, 59 km sjeverozapadno od Dubrovnika; 581 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, prerada plastičnih masa, ribarstvo i uzgoj kamenica te turizam; najveću važnost za Ston imale su nekoć i imaju danas - solane. Na regionalnoj je prometnici koja povezuje magistralnu prometnicu s Pelješcem. U rimsko doba Stagnum. Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskoga kastruma. U X. st. Ston je sjedište biskupije; vjerojatno uz crkvu Gospe od Lužina. Današnji Ston osnovan je 1333., čim su Dubrovčani došli u posjed Pelješca. Grad je bio opasan 980 m dugim zidinama, koje su tvorile nepravilan peterokut, s jačim utvrdama na uglovima. Od sjeverozapadnog ugla zidine se dižu do vrha brda Pozvizd, gdje se spajaju s tvrđavom Pozvizd, a od sjeveroistočnog ugla protežu se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga Stona. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska tvrđava, Veliki kaštio. Istočno od njega je zid bio povučen uz obalu, koja prema moru graniči sa Solilima. Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su Dubrovčani 1333.-1506. Poznatiji graditelji su: Župan Bunić 1455., Bernardin iz Parme 1461. Olivier Francuz 1472.-78. i Paskoje Miličević 1488.-1506. Škola se u Stonu spominje već 1389., ubožnica 1458. (zgrada još postoji), a sirotište 1494. Od profanih zgrada unutar zidina ističu se bivša kancelarija Dubrovačke Republike građena u gotičko-renesansnom stilu, palača Sorkočević i bivša biskupija (1573.; kasna renesansa s trijemom u kojemu je lapidarij). Nekadašnji renesansni Knežev dvor proširen je i nadograđen u XIX. st. Franjevački samostan s gotičko-renesansnim klaustrom i romaničko-gotička crkva sv. Nikole građeni su 1347. Tu se čuva nekoliko umjetničkih predmeta: veliko slikano raspelo (rad Blaža Jurjeva Trogiranina), srebrni okovi misala, gotički drveni kip sv. Nikole i dr. Na mjestu današnje pseudogotičke crkve sv. Vlaha (iz 1870.) stajala je katedrala iz XIV. st. (srušila se u potresu 1850.); od nje su se sačuvali drveni kipovi sv. Vlaha, sv. Petra i Pavla, ikona Majke Božje (rad Andrea Rizza). Izvan gradskih zidina u XV. st. podignuta je župna crkva Navještenja umjesto starije župne crkve Gospe od Lužina. Pred crkvom je loža zvonara s dva velika zvona (salio ih je Ivan Rabljanin 1528.). Na brdu sv. Mihajla dobro je sačuvana predromanička crkvica sv. Mihajla (IX. st.) s vrsnim ranoromaničkim zidnim slikama (kralj-donator i likovi svetaca). Na području Stona ima još nekoliko starih crkava, sada većim dijelom u ruševinama. To su crkva sv. Petra s memorijalnom kapelom (vjerojatno prva katedrala Stona), sv. Mandaljene na brdu Gorica (sarkofag, ostaci zidnih slika), sv. Ivana i sv. Stjepana (unutar nje otkriveni su temelji predromaničke crkvice), ranoromanička crkvica sv. Martina i pregrađena romanička crkva Gospe od Lužina. Povijesni gradić Ston je sa svojim znamenitim bedemima i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima jedan od najljepših primjera utvrđenoga grada i dubrovačkoga graditeljstva. U ugostiteljskim lokalima nude se domaća jela, osobito kamenice i drugi plodovi mora. Ston je poznat i po svojim solanama, a obala uz gradić, uzduž kanala i u uvali Prapratna, vrlo je pogodna za kupanje, ribolov i podvodni ribolov. Prekrasnu pješčanu plažu oplemenjuju stoljetne masline, a ondje je i jedan od najljepših kampova na ovom području. Osim rekreacije na vodi, gostima su na raspolaganju i sportski tereni.

MALI STON, naselje i luka u uvali Malostonskoga zaljeva, na padinama Bartolomije (224 m, s vidikovcem), 1 km sjeveroistočno od Stona; 152 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo i ribarstvo; uzgajališta školjaka (uvala Bistrina i Malostonski zaljev). Na lokalnoj je prometnici koja povezuje Mali Ston sa Stonom. U luci mogu sidriti manje jahte; zaštićena je od svih vjetrova. Osnovali su ga Dubrovčani 1334. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnene strane građene 1336.-47., a s morske 1358., kad su podignuta i Lučka vrata. Po regulacijskom planu iz 1335. izgrađena su tri bloka kuća; ulice se sijeku pod pravim kutom. Na uzvisini s južne strane započeta je 1347. izgradnja jake tvrđave (s pet kula okrenutih prema moru), kasnije nazvane Koruna. Od nje se prema Stonu proteže Veliki zid, s odvojkom do tvrđave Pozvizd (1335.) na vrhu istoimenog brda. Malostonska luka, završena 1490., građena je po ugledu na dubrovačku gradsku luku. U sredini Malog Stona je češće pregrađivana crkva iz sredine XIV. st.; jedno njezino zvono lijevano je 1419. u Dubrovniku. Tiho mjesto poznato po uzgajalištu školjaka (kamenice, dagnje, klapovice), pogodno za obiteljski odmor; više kvalitetnih gostionica. S tvrđave Pozvizd, na istoimenom brdu, pruža se prekrasan pogled na cijelu okolicu.

TRPANJ, naselje i luka na sjevernoj obali poluotoka Pelješca, 11 km sjeveroistočno od Orebića; 660 stan. Klima je blaga; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 7 °C, a u srpnju 26 °C. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i prerada ribe. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi poluotokom; trajektna veza s Pločama. Jahte se mogu vezati uza zidanu obalu. U prošlosti važna luka Pelješca, Trpanj se razvio u blizini rimske vile (dijelovi mozaika i zidova na starom groblju). Na brdu iznad luke ruševine su srednjovjekovne tvrđave. Usred naselja je crkva Gospe od Karmena (renesansni glavni oltar s grbom obitelji Gundulić). Nova župna crkva građena je u neoromaničkom stilu; od starije crkve očuvan ukrašeni kameni prozor iz XVI. st. Na rubu naselja je kapelica (natpis iz 1695.) s drvenim baroknim oltarom. Prekrasne plaže okružene borovim šumarcima, brojne uvalice, bujno mediteransko raslinje te izvorska voda obilježja su Trpnja. Raznovrstan smještaj (hotel, pansioni, apartmani), ponuda domaće hrane (riba i vino), mogućnost sporta i rekreacije te nedirnuta priroda otočne unutrašnjosti poznate po kvalitetnim vinima privlači brojne stalne goste. Poznat je i po ljekovitome mulju.

VIGANJ, naselje i lučica na zapadnom dijelu južne obale poluotoka Pelješca, 7 km zapadno od Orebića; 330 stan. Smješteno u prostranoj uvali zapadno od rta Sveti Liberan, na rubu plodne flišne zone. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Sjeveroistočno od Vignja je planinarsko izletište Sveti Ilija (961 m). Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž poluotoka. Naseljen u prapovijesno i antičko doba. Župna crkva sv. Mihovila podignuta je u doba gotike, a 1760. je dograđena. Samostan i crkvu dominikanaca sagradio je 1671. brodovlasnik Marko Krstelj. Crkva je jednobrodna građevina; na glavnom oltaru je kip Blažene Djevice Marije. U crkvi se čuva drveni gotički kip Gospe s djetetom i renesansno poprsje sveca. Uz crkvu je klaustar s jednostavnim arkadama. Mjesto duge pomorske tradicije danas je prekrasan voćnjak i botanički vrt, zaklonjen od sjevernih vjetrova i okrenut uvijek toplom jugu. Tu uspijevaju čudesne voćke i biljke što su ih sa svojih plovidbi po svjetskim morima donijeli čuveni pelješki pomorci. U Vignju ima mnogo kuća i vila za iznajmljivanje, a turisti osobito cijene domaće proizvode, što im nude mještani. Kupače će oduševiti velika šljunčana plaža i borovi šumarci. Iznad Vignja nalaze se slikoviti zaseoci Basina, Kovačevići, Kraljevića Selo, Šapetino Selo, Podac i Dol. Na vrhu Sveti Ivan, gdje se nedaleko od puta nalazi i stara crkvica, a ispod nje ostaci topničkog položaja austrijske mornarice, završava Pelješki kanal. Povoljni su uvjeti za jedrenje, surfing, te za planinarenje.

mouseover